Se afișează postările cu eticheta hurti. Afișați toate postările
Se afișează postările cu eticheta hurti. Afișați toate postările

joi, 30 noiembrie 2017

CDXXIII. ŠÉSI HURTI

     Pisátela Ernest Hemingwai se-j pudfánali idnaš či za zaras sarcáta
i za naprávi saldzite da purčučurat sas idna prikazka ud…sámu šési hurti. I prejgráli.
,,For sale: baby shoes, never worn”

,,Za prodanj: butušćita za novu rudéni, nihaznuvani”


     Ud tugázi, mlogja tima sa probali da napišati náj žálnata prékazka , ud … sámu šési hurti.
    Istenata i či gá se preubarnati, teze kasi žálni prékazći, ali si izgubati ud usežbite détu mu gji nosati, ali prejgrájati nekolkusi hurti.
   Etu nekolkus primere.
,, Nipuznáti. Drugáre, Hubavi drugáre. Zalibni, Nipuznáti”
,,Sti grešili numera. Udguváre puznátija glás”
,, Purdávam parašuta, niutvarena, tuka, tám karvava”
,,Srebarna svábda. Sámu s idin stol”
,,Sam kupil trandáfere. Zákluča i umenati ”
,,I menalu vremeto štut sam čekal”
,,Uholnusta, kača magnét prebire zli raboti ”

     Nisam namerili nidgj pu svetovnata mreža interneta, ama usežtem či nisam parvija kojtu se misli na pá takvize kasi prékazći, ud sámu šési hurti, ama kujati mu zarádvati. Áz sam probali, probajti i vija. 

,,Blizu du Tébe išta áz Bože ”
,,Te milvam, májca na mojte dicá!”
,,Sveta Familja, Isus, Marija, Jozef- pumagájti-mu ”

     Out si hurtuvami za šési,  za ustáva nastarna šestet hurti, i hájdati da zapántim šeste glávni isteni:
1.    Sám idin Bog ima.
2.    U idina Bog ima tri personi: Bašta, Sin i Duh Svet.
3.    Sin božji ij stánal čeleć za da mu udkupi i spasi s négvata smrać.
4.    Bog ij právedini sadovnić kojtu za nadari dubrijte i za pedépsa hargjevite.
5.    Dušata na čeleka i véčna.

6.    Za da se spasimi mu-j nužna božjata milus.

duminică, 11 decembrie 2016

CCCXIV. "MUDRI" HURTI ZAPÁNTNI UD VREMETO NA IZBORETE





”Nikade ni se ubáždeti po mlogu laži, udvani u bojnu vreme, sled lov i napreći izborete” – Otto von Bismarck










”Horata se razbireti náj dubre da izbireti osubitu unuj détu i právi náj mlogu hargjevu” – Joanne K. Rowling











 ”Izbirenjétu, a ne šánsata, mu narižde kako mu ji vrisanu”- Franklin Delano Rosevelt










”Aku náša vot, náštu glasuvanj bi mogalu da umeni neštu, nikuj ni bi mu ustável da izberém nekupać” – Mark Twain











  ”Gá nismi cigurni za neštu, treba da izberémi za da grešimi náj málku kolkutu i možnu” - Aristotel









” Se dubližvati izborete. Mira ubliva sata zeme i lesicte se borati ud svi sarcu da prudaldžati žuvota na kukošcite„ – George Eliot











„ Niji glávnu koj ali kuja izbireti. Glávnu i koj četi glásvete” – Iosif Stalin










„ Gá treba da izbereši neštu pa ni i napráviši, tuj niizbirenji ustánva tojtu izbirenji”- William James









„ Nisam pijáni, ama áz… áz za kogu za glasuvami?” – Ion Luca Caragiale (O scrisoare pierduta)









”Ni smi čali glasvete proti, otu niji možnu  da ima takvize glásve/ votve” – Zorán  T. Popovič.

vineri, 6 februarie 2015

CXXXVIII. GUSTENIN U GULEMATA FAMILJA NA BANÁTSĆITE BALGARE PALĆENE

   I vremeto na gustenstvu, zimnu vreme, vreme za činenj na páurete.
   Vremetáta se umenevati i na idnaš s umenuvanjétu na vremeto se umeneva i náša kátadenšnija žuvoti.
   Neku pać, banátsćite balgare palćene sa se puzvevali ali vikali kaćétu se duma vaz brešćánete i kaćétu za piša i áz ud siga natáta/ nadálja s váštu dupusnénj - gustene u tuje zimsku vreme- ud pundelnić du čtvartak. Pánta i dnés hubanćite deni prežuveni preku gustenstvutu.
     Mila, mir, razbirenj i vesélji i kraluvalu preku teze deni.
     Mlogu prikazći i igri naučini ud po stárite mi dvádeti i siga na pámeć.
-         Di ij tuj, di ij tuj…?  Idin pitélj, idna kukoška, dve pitleta i idna járca ?
     Homa smi se mislili u kuja familja ima: idin pitélj- idin čeleći/ maž/ baštá, idna kukoška- idna májća/ žina, dve pitleta – dve dicá mončita vésel i nimirni kača pitletata, i idna járca – idno mumiče/desteriče/ muma?
     No s teze hubanći igri smi prežuveli gustenstvutu i ne mu trebali nitu kompjuter, nitu internet i nitu televizor ali tábleta.
     Smi igráli “kula” sas zrančeta kukuruz ali bob i mlogja drugja igri.
     Mlogja ud banátsćite balgarsći palcensći familj sa zapázli toze običáj. Na još mlogja ud tej biz “kulá” s zrančeta kukuruz i bob i bizi pručutite pitánčita: Di ij tuj, di ij tuj…? 
     Za žálust némanjétu i sekudenšnata rabota sa naprávli za pu nedgj da se vika gustene sámu pu idini denj.
     I tuj i dubre, udštuti nikak…
     Vájda se čuditi na imetu na toze post ?
-         Áz gustenini ?!?! Ud di pa du di ???
-         Odguvora i slédnija:
     Taje smi krašteli idini projekt na  idna nova i za dalgju vreme izdádna emisja pu televizjata, ali pu svetovnata mreža – interneta. Ekipata – gustene za idini denj u neku familja prezami delve ud kátadenšnija žuvoti na familjata, se razpuznáj s clenvete  na familjata i s tejna rod.
     S tazi prelega ustánati zapisani, ba pu idna šalna, prikazka, neku recipt ud točnu ali drugu jasći  ali neku po puznata ali ni puznáta dugadjája ud starnji. Ustáni zapisanu, zaistu, trudbata za upázvanjétu na jazika, verata, tradicjite i rubata na seku familja puhodna.
     No du na sétne interesnu i či sincata za možimi da puznájmi taze familja s tejnata istorja i sas satu détu i ima ta spečifičnu i idinstvenu détu vaz druga familja ni se namerva.
     Ama za tuj, za da krénimi na pać, da krénimi da prezememi i da izdávami taze emisja ..treba mlogu neštu…udvani nášta rabota détu sekaći nikade nismi ja računali.
     Taj či za da ni bavemi tolkuse durdi preprávimi lejve za kámera i za drugja raboti za krénimi da pismenu i sas svetičta da prezememi i napišimi na bloga  teze sreštenjeta s nášte milni banátsći balgare palćene, da gj raspuznájmi i da naučimi ud sekuja pu neštu.
Taj či… U IME BOŽJI !
   Némami idini tipár s kuja familj za krénimi ali za svaršim…. na red, s unezi kujati za  gj iznamerimi i za mu prejamati ali za mu pukánati, za si karemi rabotata, nadevami se či mlogu glávna za zapisvanjetu na štu po mlogja raboti détu dnés sa u opasnust da se izgubati.

TAJ, DA MU BOG PUMOGNI !

miercuri, 4 februarie 2015

CXXXVII. 26 JÁNUÁR

      Za hubanćite  deni ud preku gudinata sinca si nanásemi napámeć s rádust. Seku čeleć ima u négva žuvoti takvize milni deni détu praznikuva milni dugadjáj ud négva žuvot, vájda parvotu prečistinji, krizmánjitu, ženidbata, ráždenjitu na dicáta i mlogja drugja.
   Za nášta familja i rádusini toze denj, out  u 1993-ta gudina, smi bli nadaréni ud Milustivija Nebésći Bašta s parvija rudéni sin, Gjuka Álex RÁDULOV.
   Da te Bog žuvej na mlogu véseli, zdravi, blažéni i s milusti palni gudini !



Out se bubližva Faršángjitu, sami izbráli tuje svetiče…



Nadálja  da vidimi, prečetémi zágjnu… dene 26 jánuár u istorijata.

  • Международен ден на митниците и митническия служител;
  • 2013g. Miloš Zemán dustiga predsedátel na Čehja;
  • 2010 г.:
  • Учредена е Асоциацията на българските железопътни превозвачи (АБЖП). Това е организация с идеална цел, обединяваща 7 фирми железопътни превозвачи, които през 2013 г. съвкупно извършват над 45% от товарните железопътни превози и 50% от обема на извършената работа в България;
  • 2006g. Letonja  rátifikira dogovora za prejemvanjetu na Balgárja i Rumanija, u vremeto na predsedátelstvotu na italjánskotu právitelstvu;
  • 2005 г. Кипър депозира ратифицираният от страната договор за присъединяване на България и Румъния към ЕС по време на председателството на италианското правителство;
  • 1996 g. I bili usnuváni Komiteta za upázvanjétu na pávcite na balgarete ud čuzbina;
  • 1995 г.
Новото правителство на министър-председателя Жан Виденов е гласувано от XXXVII Народно Събрание.
На 22 септември 1995 г. СДС внася първият вот на недоверие срещу кабинета на Жан Виденов. Вотът е отхвърлен.
На 10 януари 1996 г. Народното събрание отхвърля вот на недоверие към правителството на Жан Виденов, предложен от СДС заради зърнената криза.
На 13 юни 1996 г. СДС иска нов вот на недоверие, заради икономическата политика, на правителството. Вотът е отхвърлен от XXXVII Народно Събрание със 135 гласа.
На 4 ноември 1996 г. деветнадесет членове от ръководството на БСП (депутати и членове на Висшия съвет) отправят открито писмо с искане за оставка на Жан Виденов като министър-председател. На 12 ноември 1996 г. на заседание на ръководството на БСП и на парламентарната й група Жан Виденов получава вот на доверие до извънредния конгрес на БСП. На 28 декември 1996 г. на извънредно заседание XXXVII Народно Събрание гласува оставката на правителството на Жан Виденов;
o       1991 g. Premeneva toze sveti balgarsci pisatelj  Ljubomir Dojčev  - Любомир Дойчев avtor na vise ud 70 knigi, mlogje ud tej za dica;
o       1945 г. Отец Павел Джиджов е ръкоположен за свещеник от латинския обред в Пловдив. Изпратен е за свещеник във Варна, където следва икономика и социални науки.
     Отец Павел Джиджов е роден в Пловдив на 19 юли 1919 г. През 1926 г. става ученик в началното училище на успенците “Св. Андрей”, Пловдив. От 1931 г. до 1938 г. учи в Пловдивския колеж “Свети Августин”.
     През 1938 г. става послушник-успенец в Нозероа – Франция и приема името Павел, с което е познат. Следва философия и теология в гр. Лормоа край Париж до 1942 г. Същата година дава обет при Успенците. Завръща се в България заради заболяване. Арестуван е от комунистическата милиция. Екзекутиран е заедно с отец Й. Шишков, отец К. Вичев и епископ Евгени Босилков. При идването си в България папа Йоан Павел II го обявява за блажен (2002 г.).


                   … i razbire- se mlogja drugja, vájda i s mlogu po glávni ud sate teze, no áz ništa se utegami tolkuse či némani tolkuse mestu, kača gulemata svetovna mreža – interneta.

marți, 6 ianuarie 2015

CXXXV. DUPUSNET-MI DA NI VERVAMI !

Napreći da kréniti da četéti, treba da znájti či :

“Nija ni flezvami u tezi  više ud  pet hilijadi !”



До 2115 г. ще изчезнат повече от 5 хил. езика

Американски учени са изчислили, че към 2115 г. от близо шестте хиляди езика, на които се говори на Земята, повече от 5000 ще изчезнат, пише в. "Уолстрийт джърнъл". Това според учените е обусловено от обективни обстоятелства: малките езикови групи са под въздействието на големите общности и с времето приемат тяхната култура, а също и езика.

Но някои неголеми, но напреднали общества като японското запазват езика си.

Изследователите смятат, че подобни процеси са ставали през цялата история на човечеството. А сега като катализатор действат набиращите скорост процеси на глобализацията.

Експертът Джон Макхортър отбелязва, че се очаква да останат по-малко езици, но по-прости модели на орална комуникация на всеки континент.

Според него, въпреки че мандарин е най-разпространеният по брой говорещи език в света (Китай, Сингапур, Тайван, Индонезия), английският ще остане на върха.Макхортър преподава лингвистика, американски науки, философия и музика в
Columbia University.

     Pu kačétu sti mogali da prečetéti, za žálust pu neku pać i da viditi, da`j prežuvejti,  horata sa krémali da haznuvati, véć ud sigášnotu vreme, sámu nekolkus jazic.
     Se hurtuva tuke za sto gudini, ama, se pitam áz: Aku nášte prededve sa si upázli jazika 275 gudini, u čuzbina, sami, nija  tejnite dicá i unic, s kolku smi po dolni, ali po slábuverni i po léku da se prevárimi i da ni izdaržimi sto gudini?
     Bij štel, da se sretimi u 2115-ta gudina i da si purdumami na náša milini banátsći balgarsći palćensći jazići… no aku ništa stégma, nideti da báveti i da me čekati, moj da kréniti i biz méne…vu ucigurevami či ništa se rasarda, na opaku, ud sve sarcu za se rádvami!
     Aku sekuj ud námu štoguder málku bi imáli uvervanj u négvite dicá či sa hétri i kadarni da naučatii drugja jazici i da sapćása či ni treba da se hurtuva ud manenu s ditetu na vlášći  ali drugji jazici, za da nauči, tugáz cigurnu za se sretimi u 2115-ta gudina.

     No, hajdati da ij pukážimi či ni imati za právu, ali či… nija  banátsćite balgare palćene ni flezvami u tezi  više ud  pet hilijadi jazici détu za se izgubati !



luni, 5 ianuarie 2015

CXXXIV. KRASTOSANI HURTI

    






1
B






2






A












3
L










4


G












5
A







6





R












7
S










8


K












9
A













♥









10



P












11
A






12






L












13
Ć













E
14











15
N








16




S












17
K








18




A













♥












19
M









20



I












21
S









22



E












23
L







24





J






1.      Náj manenotu i náj čistotu  banátsku – balgarsku palćensku selče ud vlášćija Banát.
2.      Se právi na “ubivanjI”
3.      Tájkvata sistra
4.      Nebésćija Storitelj, Náša Bašta
5.      Moja stražánini
6.      Pomušt na uščere
7.      Ud idna májća
8.      Niji časnov
9.      Osmija mesec
10. I nužin kátadenj
11. Žensku ime
12. I bili vaz neguku
13. I usestesi s jazika
14. Dvanájs na Setnata Vičére
15. Užénata za sina`mi
16. Mu treba za da izdarže u badeštu
17. I rukuvali skoru
18. Sinca ja trasimi
19. Milna i idinstvena
20. Verva či ima vrednust
21. Mu grej sincata
22. “Maneni” čeleć
23. Guraštija sezon preku gudinata
24. Izvire ud pamećta





1.Bréšća; 2.Kalbasa; 3.Lilka; 4.Bog; 5.Ángjel; 6. Bujtár; 7. Sistra; 8. Luk; 9.Áugust; 10.Hlep; 11.Ánka; 12. Puhodil; 13.Ćiselu; 14.Apostole; 15. Nevesta; 16.Kores; 17.Katána; 18.Sréća; 19.Májća; 20. Ceni; 21.Slanc; 22.Dite; 23.Lete; 24. Miselj.