CDXXXV. ČESTIT VÁM NOVA 2018-ta GUDINA !

 Ništimi da se ubráštemi nazaći, ama mislimi či i nužnu makár da si prefarimi málku pogleda sled 434 posta. Vu zafálem či sti čali postvete ud toze blog, i se nadevami či sti namerli neštu, makár málku, stoguder interesnu za vás. Zafálem i na unezi kujatu sa mu pisali, i pu tuj vidimi, ne sámu pu statéstéčite kujatu mu gji ucégureva  interneta, interesa za satu détu i pišimi i zabelezvami.  Néka novata gudina da mu dunesi na sincata mlogu zdrávu, sloga i razbirenj i mlogia prelegj da se sreštemi i da si hurtuvam na náša májćinsći milini jazéći. Flezvam véć u šéstata gudina, i se nadevam na još mlogia nadálja, ama tuj sám s vášta pomuš. Sámu vija, ali po točnu, nija zágjnu možimi da dávam prelegj kujatu možati da se zabeležati u toze blog, i ne sámu u negu, za da ustánati nizabravni, out nija se gordejm s nášte právb.

Sréćna, blažéna i brićétna Nova 2018-ta Gudina vu žélim na sincata!

CDXXXII. KATULIĆÁNSĆI KALINDÁR 2018

1 január – pundelnić – Bogurodica, Nova Gudina

6 január – sabuta – Tri Krále, Javenetu Guspudinuvu

                                Gáspar, Melkijor, Baltázár

7 január – nedele – Krastenjitu na Guspudina – 2-ta nedele sled Kolada

25 január – ctvartak – PREUBARNÉNJITU NA SV. PÁVELA.                                       

                                       Páula

26 január – petak – Sv. Timoteus i Sv. Titus, Timotea

2 február – petak – PUKÁZVANJITU NA GUSPUDINA U        ČARKVATA. Blágusova na svištite.

3 februar – sabuta – Sv. Blážu, Ánsgár. Blágusova na Sv Bláža. Na upruštenje u Dom za misnic, kalugjere i kalugjerći.

14 február – sreda – ČISTA SREDA –PEPELENJI (ostar post). SV. KIRIL I METODI- BRÁNITELE NA EUROPA

21 február – sreda – Čitvartgudišin post*

*Čitvartgudišin post = (denj na postenji i mulitvi u nášta biskupija)

22 február – čtvartak – PREDSTOLA NA SV. PÉTARA, ÁPOSTOL. Sv. Margarita ud Kortona

23 február – petak – Sn Polikarp. Čitvartgudišin post

24 február – sabuta – IZJAVEVANJITU ZA SVETÉC NA SV. GERHÁRD. SV. MATIJA APOŠTOL. Čitvartgudišin post

28 február – sreda – Sv. Roman, Ilarije, Iván Kassiján

4 márt – nedele – 3-ta nedele u gulemija Post

18 márt – 5-ta nedele u gulemija Post (Čarnata nedele)

19 márt – pundelnić – Sv. Jozef Bránitela na Obštata Čarkva

25 márt – nedele – Vrabnica – Gulemata needle. Sv. Prokpoije, Dismas

26 márt – pundelnić – VELIĆPUNDELNIĆ. Sv. Emanuel, Emanuela, Felix

27 márt – tornić – VELIĆTORNIĆ. Sv. Petar Coudrin, Rupert

28 márt – sreda – VELIKASREDA.Sv. Stepan Harding, Ivána, Sonja

29 márt – čtvartak – VELIĆČTVARTAK. Sv. Mirosláv,  Eustázij, Bertold

30 márt – petak – VELIĆPETAK (ostar post). Sv. Viktor, Augusta, Rosvita

31 márt- sabuta – VELIKASABUTA. Sv. Benjamin, Benjamina, Kornelia

1 april – nedele – VELIKDENJ, UZKRASNÉNJITU NA GUSPUDINA ISUKRASTA

2 april – pundelnić – Velikdenj II-ja denj

8 april – nedele – 2-ta velikdešna nedele – Belata Nedele. Nedelete na Božijata milusarcnust

9 april –pundelnić – Navištenijtu na Bl. D. Maria

14 april – sabuta – Pusvetevanjitu na Biskupskata Katedrala. Sv.Tiburcius, Valerián, Lavinia. Na upruštinje u Dom na sata Biskupija

22 april – nedele – 4-ta velikdešna nedele – Nedelete na dobri Pastir. Sv. Tabita, Kájus, Soter, Agapit

23 april – Sv. Gjura – Branitela na Biskupskata Katedrála. Sv.Adalbert, Bela

25 april – sreda – SV. MÁRKU EVANGJELIST. Blágusov na žitata

29 april – nedele – 5-ta velikdešna nedele. SV. KATARINA UD SIENA, Roberta

3 máj – čtvartak – SV. FILIP I SV. JÁKOB APOŠTOL

10 máj čtvartak – NEBUUTÁDENJITU NA GUSPUDINA ISUKRASTA, SPÁSUVDENJ. Sv. Antonin ud Florenza, Job

12 máj – sabuta – Sv. Pongrác, Leopold Bogdán Mándič, Sv. Achilleus i Nereus. Sreštenjétu na mladéža ud sata Biskupija

19 máj – sabuta – Sv.V-ja Čelestin pp., Čelestina, Ivan. Planinsćija Arhidekanát na upruštinjé u Rágjne

20 máj – nedele – SLEZVANJITU  NA DUHA SVETIJA, DUHVETE. Sv. Bernárdin ud Siena, Felicia

21 máj – pundelnić- DUHVETE DRUGJIJA DENJ. Sv.Elena májćata na cáre Konstantin

23 máj – sreda – Sv. Desideriu, Renáta. Čitvartgudišin post

25 máj – petak – Sv. Orban, VII-ja Gargul, Beda Venerabilius, Sv. M. Mandalina ud Pazzi. Čitvartgudišin post

26 máj – sabuta – Sv. Filip Neri,Evelin. Čitvartgudišin post

27 máj – nedele – SVETOTU TROJSTVU. Sv.Augustin Kantebursći, Bruno

31 máj – čtvartak – Sv. Brašancé, Praznika na Istkrastovotu Sv. Telo i Sv. Krav

8 juni – petak – PRESVETOTU SARCI ISUSVU. Sv. Ágnes ud Prága, Sv. Medard

9 juni – sabuta – Presvtotu Sarci Marijnu, Sv. Efrem, Blažéna Ánamarija. Ministrántete na upruštinjé u Rágjne

11 juni – pundelnić – SV. BÁRNABA APOŠTOL, Roxana

24 juni – nedele – 12-ta nedele preku gudinata. PURUDÉNJITU NA SV. IVÁN KRAŠTITELJ

29 juni – petak – Sv. Pétar i Sv. Pável Apoštole, Petrodenj. Pétra, Petronela

2 juli – pundelnić – PUHÁŽDENJITU  NA BL. DIVICA VAZ SV. LIZA. Na upruštinje u Čiklova

3 juli – tornić – SV.TOMA APOŠTOL, Sv Kornel pp.

11 juli – sreda – SV BENEDIKT – GLÁVIN BRÁNITELJ NA EUROPA

16 juli – pundelnić – Sv. Kármelska Gospa, Irma, Kármen. 350 gudini ud katu Čudustornata Svetica se namerva u Rágjne. Na upruštinje u Rágjne

23 juli – pundelnic – SV. BRIGITTA – BRÁNITELICA NA EUROPA

25 juli – sreda – JÁKOB STÁRIJA APOŠTOL, Krištof

26 juli – čtvartak – Sv. Joakim i sv. Ana rodnic na Bl. Dv. Marija. Na upruštinjé u Rágjne Arhidekanáta ud Timiš i Arhidekanáta ud Mureš

2 august – čtvartak – Upr.Porciunkula, Sv. Eusebiu

5 august – nedele – 18-ta nedele preku gudinata. BL.D.Marija ud snega, Odvald, Kristina

6 august – pundelnić – PREUBRAZENJITU NA GUSP. ISUKRASTA

9 august – čtvartak – SV. TEREZKA BENEDIKTA  UD KRIŽA (EDIT STEIN) BRÁNITELICA NA EUROPA. Sv. Roman

10 august – petak – SV. LAURENC, DIAKON I MACENIK, Sv. Blanka, Amadea, Astrid

15 august – sreda – Uznásenji na Bl. D. Marija – Dvete nedeli. Na upruštinje u Rágjne. Na upruštinje u Čiklova

20 august – pundelnić – Sv. Stépan madžersći králj

24 august – petak – SV. BÁRTUL APOŠTOL, Aliz

7 september -  petak – Sv. Regina, Sv. mačenic ud Kosice,Sv. Stepan Pongráncz (ud Alincz)

8 september – sabuta – Purudénjitu na Bl.D.Marija – Mála Gospa. Na upruštinjé u Rágjne. Na upruštinjé u Rágjne grada Timisvar upeš. Na upruštinje u Čiklova

12 september – sreda – Sv. Ime Marijnu. Marija

14 september – petak - VAZDIGANJÉTU NA SVETIJA KRIŽ

19 september – sreda – Sv. Jánuar, Emilia. Čitvartgudišin post

21 september – petak – SV. MATIJA APOŠTOL,  Mirela, Jona. Čitvartgudišin post

22 september – sabuta – Sv. Ignác ud Sánthia,Toma. Čitvartgudišin post

24 september – pundelnić – Sv. Gerard biskup i mačenić, bránitela na biskupijata. Na upruštinjé u Čenad.

29 september – sabuta – SV. MIHAIL, GABRIEL I RAFAEL ARKANGJELE

6 Oktober – sabuta – Sv. Bruno. Na upruštinjé u Rágjne za misnic i kalugjere

7 oktober – nedele – 27-ta nedele preku gudinata. Bl.D. Marija, Kralica na Krunicata

18 oktober – čtvartak – SV. LUKU EVANGJELIST

28 oktober – nedele – 30-ta nedele preku gudinata. SV. ŠIMON I SV. JUDAS APOŠTOL, Simona

1 november – čtvartak – Dene na Sate Svetci – Svi Svet.

2 november – petak – DENE NA SATE VERNI MARTAVI

9 november – petak – PUSV. NA LUTERANSKATA BAZILIKA

25 november – nedele – Isus Krále

30 november – petak – SV. ANDRIJA APOŠTOL, Andrea

2 december – I-ta nedele ud advénta

8 december – sabuta – Prečistotu Začéći na Bl. D. Marija. Sv. Aloizije Liguda, mačenić

19 december – sreda – Sv. Anastáz, Orban V-ja. Čitvartgudišin post

21 december – petak – Sv. Pétar Kanisius. Čitvartgudišin post

22 december – sabuta – Sv. Franciska Kabrini, Zeno. Čitvartgudišin post

24 december – pundelnić – Sv.Evgenja, Ádam i Eva, Babindenj

25 december – tornic -  PURUDENJITU NA ISUKRASTA – KOLADA

26 december – sreda – KOLADA II-JA DENJ, SVETI STÉPAN PARUV MAČENIĆ

27   december – čtvartak – SV. IANA APOSTOL I EVANGJELIST

28 december – petak – NIVINNITE DICÁ MAČENIC – Kamelia

30 december – nedele – Svetata Familja: Isus, Marija i Jozef

31 december – pundelnić – Sv. Silvester I, Sv. Melánija. Stára Gudina

CDXXIX. „БЪЛГАРКА НА ГОДИНАТА 2017”

           

   Държавна агенция за българите в чужбина към Министерския съвет на Република България обявява началото на деветото издание на годишното отличие „Българка на годината”. С тази инициатива ДАБЧ се стреми да насочи вниманието към значимата роля на българските жени в чужбина, които заслужават обществено признание и подкрепа. Годишното отличие на ДАБЧ носи името на Св. Злата Мъгленска, чиято памет всяка година се почита от Българската православна църква на 18 октомври. Нейният образ символизира традиционните добродетели на българката - красотата, твърдостта и волята в най-тежки ситуации, вкорененото в нея човешко достойнство.

            Българската светица и великомъченица Злата Мъгленска е родена около 1775-1780 г. в с. Слатина (Хриси), Мъгленско (Южна Македония, днес в Гърция). Красивата девойка е отвлечена от местния бей, който иска да я вземе за жена. Младата българка е подложена на натиск да се откаже от своята християнска вяра и български род - отначало със съблазнителни обещания и дарове, преминали в систематичен тормоз и грубо насилие. Злата остава непоколебима въпреки увещанията на своите близки, на техните страхове и конформизъм. В проточилата се с месеци лична човешка драма проличава яркото морално превъзходство на българката над нейните мъчители. Св. Злата Мъгленска устоява и пречистена в мъченията предава Богу дух на 18 октомври 1795 година. Нейният подвиг отеква из цялата българска земя, а и сред останалите православни християни. Църквата я канонизира като мъченица, небесна застъпница на поробените християни. Народът я нарича и “Света Златинка”, като тачи в нейно лице мъченичеството, но това ласкаво обръщение е израз и на копнежа за истинска любов между хората, за справедливост и нравствена чистота.

РЕГЛАМЕНТ

          За годишната награда "Българка на годината" на името на св. Злата Мъгленска могат да бъдат предлагани българки, живеещи извън родината, които със своята активна дейност са допринесли за:  опазването на българското национално самосъзнание и културната идентичност на сънародниците ни по света; защитата на българското национално достойнство; развитието на българските сдружения в чужбина (културни и професионални организации, училища, медии и др.); организирането на благотворителни акции и хуманитарни проекти, посветени на България популяризирането на българската култура, историческото наследство и традиции  в съответните държави.

 Право да номинират кандидатки за годишното отличие „Св. Злата Мъгленска” имат:

- български сдружения от чужбина и техни партньори от България;
 - български медии от страната и чужбина;
-  организирали се за конкретната номинация инициативни групи от българи (чрез подписки, писма, публикации в медиите и т.н.) от България и чужбина.

 Удостояване с отличието

 Номинациите се разглеждат от специално създадена комисия, която включва личности, доказали съпричастността си към темата за българите в чужбина. Съставът на комисията се утвърждава ежегодно от председателя на ДАБЧ. 

 Връчване на наградата

 Наградата „Българка на годината 2017” на името на Св. Злата Мъгленска ще бъде връчена през 2018 година. Датата на връчването на отличието ще бъде обявена допълнително.

 Номинациите за отличаване с наградата „Българка на годината 2017” следва да съдържат:

-  мотивирано предложение в писмен вид, придружено от кратка творческа биография на номинираната, включително линкове към публикации за нея;

-  контактна информация за номинираната;

-  информирано съгласие на номинираната в свободен текст (може и електронно писмо/e-mail от нейна страна) за публичното й представяне пред обществеността и медиите;

-  снимкови и видео-материали, представящи успехите и заслугите на номинираната.

 Срокове: Предложения за носители на наградата се приемат в Държавната агенция за българите в чужбина от 19 октомври 2017 г. до 15 януари 2018 година (включително). 

  Изпращайте вашите предложения на електронен адрес:    aba@aba.government.bg

При невъзможност за електронна кореспонденция, на пощенски адрес: Държавна агенция за българите в чужбина, бул. Дондуков 2А, София 1000, България (за отличието „Българка на годината”)  bul. Dondukov 2А, Sofia 1000, Bulgaria

За допълнителна информация се свържете с координаторите на конкурса: 

Иванка Славчева, гл. експерт, ДАБЧ

e-mail: i.slavcheva@aba.government.bg

Лили Спасова, ст. експерт, ДАБЧ

e-mail: l.spasova@aba.government.bg

CDXX. “ÁZ SAM BALGARČE”

Аз съм българче

Аз съм българче, и силна
майка мене е родила;
с хубости, блага обилна
мойта родина е мила.

Аз съм българче. Обичам
наште планини зелени,
българин да се наричам –
първа радост е за мене.

Аз съм българче свободно,
в край свободен аз живея,
сичко българско и родно
любя, тача и милея.

Аз съм българче, и расна
в дни велики, в славно време,
син съм на земя прекрасна,
син съм на юнашко племе.

Иван Вазов

IX фестивал „Аз съм българче“ – Тимишоара, Румъния

   Taze gudišnata edicja na Festivála “Áz sam balgarče” uredén ud Fundácjata “Tangra” ud Mádrid Spánja, i bili gazduvan ud Ásočijácjata Balgarče ud Vinga.

 Na tije sreštenj, sas idinstvenija cél da preberi dicáta ud čužbina, da ujákni žélbata da se borati za upázvanjétu na trádicjte, folklore i balgarskata kultura, sa zal del dicá ud po mlogja daržávi.

   U parvija denj gustenete i sate prebránite sa puhodli Vinga, tám détu se-j krénali festivála, i sa mogali da se vidati štámpanjétata izprátni ud dičetata ud pu sveta, i hubanćija artističin prográm pukázani ud prebránite.  Ni u sétnija red  prebránite sa puhodli hubankata vingánska čarkva i okulinata. Sate dica sa bli razplateni s pudarac I nagraden s diplomi makár u kakaj konkurs sa učástvali: štámpanj, esej, poezija ali narudni igri i pesmi.

   Drugija, denj u sabuta, 11 novémber, 2017-ta gudina i blo uredénu idno hubanku sreštenj na balgarete ud čužbina u hotela “Continental” ud Timišvár. Hubanći mégve sa prežuveli sate prebránite i mlogu hubanći artističini prográm sa pukázali dicáta.

Mlogja pate sam dumali či - nekupać  prežuvenite mégve ni možiš da gj izdadéš prez hurti - no takvize mégve sam prežuveli i áz.

   Tréćija denj gustenete sa puhodli váruša Timišvár.

   Prepuznávam či tvarde na kasu piša za idna takvaze izvanredna prujáva, i ji vrednu da čestitami gázdite na toze festival, predstávitelete na Ásočijacjata Balgarče ud Vinga, guspudárete Fránc DRÁGHINOV i Adi KOSILKOV, ama i dicáta i sate kujatu sa gudli sarcu i trudba preku teze dene.

CCCLIII. IZVANREDNU PREBIRENJI NA KOMITETA NA BREŠĆÁNSKATA FILIÁLA NA U.B.B.-R.

        Otu či ud zadosta dalgju vreme  brešćánskata filiála na Balgarskotu Družstvu ud Banát – Rumanija ima vremeniti predsedátel, trinájset ud clenvete na komiteta sa izvikali, konvokirali komiteta za da se udberi novija predsedátel. Komiteta na brešćánskata filiála na B.D.B.-R. i sastávin ud 15 clenve.

       Ud teze sate, idin niji u daržávata, otu rabotii, a dugata ji vremenitata predsedáteća, kujatu nisa dušli na tuje prebirenj…se pitam za kako?

       Predesedátel na Filialata Bréšća na  Balgarskotu Družstvu ud Banát – Rumanija, Filiala Bréšća i bili udbráni  Péri RÁDULOV.

CCCLII. JÁNUÁR 2017

   

  Prez manenotu sélče Bréšća meneva vremeto. Studénotu dujenji na vetara na vremeto mu meti idin pu idin i vej snega nad nášta banatsku balgarsku palcensku sélče. U Bréšća preku meseca jánuár 2017 sa  primenali toze sveti, sa mu napusnali s žálusti u sarcáta, prázni mesta u dušite i u kaštite, tri personi:

10 máj 1948 - 11 jánuár 2017, Velčov Páráskéva

13 jun 1938 -15 jánuár 2017, Bobojčof Joži

31 máj 1934 – 29 jánuár 2017, Dupcov Iván

     Bog da gji nadari s Ráj Nebésći!

     Sámu idno krašténji i imálu preku meseca januar 2017, u 21-ga, tojest Ráčov Juliá Stelá rudéna i žuvej u Linz, Áustrija.

Napreduvami, kantu...tamninata.

CCCXLIV. REKLÁMATA I DUŠATA NA TAGUVINATA

      Tuj znájmi,  či   treba da se trudiši da se napráviši puznát, tébe , tojta firma ali dugjini za taj da napreduvaš ekonoméčnu. Sekaći ga zastánati na hurta dve žini se pufálati idna druga s novotu suknu, novite cipele ali novotu naprastenče, i biz da ištati pufálati i dugjine ali fabrékánaca détu i právili ali prepurdáva teze raboti.    

       Palćenete sa razbráli tuj, ama i fabrékántete ali targovcete sa razbráli či palćenete sa idin gulem tál un horata, ud po možnite hora, i taj ud náj stárite vremeta sreštemi reklám, publičétet na banátsći balgarsći jazéć.

***

CCCXLIII. KASU PREDSTÁVENJI NA STÁR BIŠNOV

     Stár Bišnov (Dudeștii Vechi) se namerva u západnata starna na okraga Timiš, blizu du gradčetu Sânnicolau-Mare. Prez sélutu meneva téčata Rángata, a geografsćite koordonáte sa slédnite: 46°3´ noštna širina i 20º28´ iztočna dalžina. Bišnova se raztile na kulu 500 ha, a naokulu sélutu , kulu 8000 ha sa bli na bišnuvenete. U Stár Bišnov ima kulu 1400 kašti, a ulcite sa mlogu šaroći i sa naredéni na 90º. Zemete na sélutu ni-jé paruv klás, ima i po-dubra no ima i slába. Možnusti za žuvejenji ij imálu ud náj-stárite vremetá, zatuj tuka se namervat sledi ud selá i žuvot ud mlogu udkole, ud siga po-više ud 7000 gudini. Ud taj zvánija ránin neolit. I ud tugáz nasám máj niprekasnatu se-j žuvelu pu tezi mestá, no nikade ne se dustignalu na neštu strášnu, gulemu, pručutu, negu kaćétu i u dnéšnotu vremená, sé neštu sirumášku, drébnu.

     U idnija madžersći dokumente ij zapisanu či u vremeto na krale Stépan Svetija (siga kulu 1000 gud.) pu tezi mestá sa bli zaduméni 60 familji PEČENEGI Bešenjaci (zváni BISSENI ali BESSENI) zagjnu s tejnite slugji. Tezi hora sa bli nekakvi turce, pagáne, dubri bujáče i tija sa se mestli ud tuka-támu. Madžerskata daržáva gji-j zadumevala détu-j imálu prázni mestá i détu-j trebalu da bránat utáre ud niprijatelete. Spured či sa bli katáni na madžersćija králj, tezi pečenege sa dubávili gulemi privilegji, no ij trebalu da menat na krastijánskata vera. Ud imetu na tezi hora varvi i imetu na sélutu Stár Bišnov: TERRA CASTRI BOSSENEU, u gudinata 1213. u gudinata 1230 sélutu ij zapisanu BESSENEU, a u 1232 pud imetu META BISENORUM. Po-kasnu, u 1333 se spumeneva pud formata BYSSENIS, 1334 da BYSSENIS, u 1369 BESSENEW, ud 1390 du 1415 ij puznátu kača NAGHI BESSENEW, ud 1480 BESSENYEW, 1494 NAGBESENYE, 1519 NAGH BESENYEW, 1560 NAGY-BESNYEW, 1648 BESENYÖ. Sled 1920 gudina, sélutu se-j zválu idnaš Bejenari, posle BEŞENOVA VECHE, a ud 1965 i du dnés se zvé DUDEŞTII VECHI. I makár či sled 1990 gudina smi imali birove i deputáte balgare, i nekolku pate sam pisal i hurtuval za tazi problema za da se stégni na imetu STÁR BIŠNOV (a ne BEŞENOVA VECHE), ne se naprávilu ništu za tuj.

     U idna kárta ud 1715 gudina, tuje mestu ij spumenatu pud imetu BESENYÖ s čarkva i kula (idna krepust za ubránvanji na horata ud sélutu), no na kártata na Fl. Mercy ud 1723 tezi mestá sa zabelezani pusti.

Prez Srednite Vekove, u dnéšnija utár na Stár Bišnov ij imálu nekolku maneni sélčita: BEU, DEMEWAR, DWBEGHAZ, FELE, KENGELUS, KERALYFAYA, KOCHA, KUKEGHAZ, KWTHEGHAZA, KYSBESSENEW, LABA, SAAP, MEEG, SULUMUS, TURUSZD, WERESDUB, ZUZA, ZURAKEREW.

     U prulećta na 1738 gudina, pu tezi mestá se-j utemelila parvata balgarska kolonija ud Banáta, za kujatu ima napisani dokumente. S mlogu po-ránu, još ud VIII-IX vek, pu tezi mestá ij imálu za dosta balgare, katu Panonija i Banáta sa bli pud vladánjitu na Parvotu Balgarsku cárstvu.

U XIV vek, po-više ud 90% ud horata ud Balgárija sa bli pravuslávni. Udvan tej, ij imálu nekolku katuličánsći kolonji utemeléni ud targovce ud Západna Europa (grada Dubrovnik) ali saxonsći minere dunésni ud balgarsćite carjé za da vádat ud planinite različni metále: bakar, zlátu, srebro i dr. Tija sa utemelili nekolku cvetušti gradčeta: Čiprovec, Kopilovci, Železna i Klisura.

     Horata ud tezi mestá sa bli mlogu rabutlivi i dubri zanajátnici i targovce pa sa se zamognali. Tija sa si izgradili čarkvi, manastire i škuli, a mlogjje ud tejnite dicá sa bli izprátini u Italija da učat i posle sa stignali gulemi hora. I sled katu Balgárija ij blá purobina ud turcete, katuličánete ud čiprovsćija kráj pá sa žuveli po-dubre ud kaćétu drugjjete stanovnici na daržávata, no tija sa bli mlogu svobodoljubivi hora i trudnu sa tarpeli turskotu igo. Za tuj u 1688 gudina, katu austrijskata armija ij bila turcete i ji prezala Belgráda ud tejnite race, balgarete ud čiprovsćija kráj sa se pudignali prutu turcete i sa gji predelel na počnivanji. No posle turcete sa dušli s gulema ármija i sa upustušili sata ukulija. Kulu 2000 duši sa bli izbiti ali zadni u rubija, a drugjjete 2000 stanovnici sa se razprahuvali koj na kade. Ud tej sa preminali Dunava i sa se zadumili u Vlášku, u gradovete Krajova, Rimnik, Bradiceni, Kampulung i dr.

     U 1718 gudina Banáta i Oltenija sa stignali pud vladánjitu na Austrijskata Imperija. Čiprovčánete sa bli puznáti na austrijcete ud po-ránu i sa bli mlogu dubre videni, za tuj u 1727 gudina tija sa dubávli ud Viena idin dokument, prez kojtu sa ij se dávali gulemi privilegji.

     Udvan katuličáne, u srednovekovna Balgárija ij imálu i idno kupče balgare zváni palućene ali pavlićene (détu ni zlamenuva narodnost, negu idna kriva vera, mlogu različna ud krastijánstvotu). Tija sa žuveli u centrálna noštna Balgárija, u seláta: Belene, Oreš, Petokládenci, Trančevica, Brestovec, Dolno Lažene, Gorno Lažene, Kalugerica, Teležáni, Sokievo, Kočegovo, Varena, Stežerevo, Marinopolci. Udvan tezi selá, palćene sa žuveli i u južna Balgárija na okulu Plovdiv, no sigá mu interesuvat tezi ud Svištovsku i Nikopolsku.

     U počnivanjétu na XVII vek, za tezi krivuvernici balgare, zváni palćene sa se interesuvali mlogu idnija katuličánsći misionere. Idin ud tezi, na ime PETAR SOLINAT (ud grada SOLI ud Bosnija) ij puhodil palćensćite selá, pa za kasu vreme ij preubarnal mlogjie ud tej na katuličánskata vera. S gulemi trudnusti katuličánséite misnici sa se brigosvali za tezi novi krastjáne, sa bli izgradéni manaći čarkvičeta, a u Trančevica se-j izdignal i idn škula. Po-dubrite dicá ud tezi selá sa bli izprátini u Itálija da učat. Sled 1718 gudina, katu katuličanskata austrijska imperija ij stignala du Dunava i du Olta, idnija balgare ud pu katuličánsćite selá sa počnali da preminevat Dunava i da se zadumevat u Oltenija. Megju 1726-1730, nekolku hiljadi balgare katuličáne u d gore spumenatite palćensći selá sa se preladili utáta Dunava i sa se zadumili u Oltenija. No tija za žuveli na drugje mestá (Krajova i Juric) ud čiprovčánete i ni sa dubáveli nikakvi privilegji.

Pu: http://dudestii-vechi.ro

CCCXXXVIII. IZBOGUM...

IZBOGUM...

BREŠĆÁNSKA ŠKULA

BREŠĆÁNSKA OBŠTINA

     Kača u hargjevite sanve, sam se nadevali či..sanuvam i sam si žélili ud svi sarcu da se sabuda. Ama, za žálust tuj ne se tréflu...

    Počnivanji sas škulskata gudina 2016 – 2017, brešćánsćéte dicá, ud klasa „0” du IV-tija klás treba da patuvati seku sutirna du Dénta, otu, brešćánskata škulka siji zatorila puhortite za tej.

     S idno uko treba da revémi, ama s idno da se smejémi otu teze dicá u Bréšća, u sétnotu vreme sa hodili na škula posle pládne, sled katu idinstvenija dáskala siji dušali pustánati ud Dénta, i u teze čtir saháte i probali da iztulmáči pismenusta i čatenjétu na sate klásve Taz gudina seku klás ima pu idin dáskal détu gji uči čtir saháte seku denj, sekaci i po hubeve, po dubre ud... idin sahát na denj za seku klás.

     Istenata i či i mogalu da se upázi škulata, aku bi se umenala na škula s balgarsku predávanj, ama....ud di tolkus umnus...

     Kača gá ni bi blo dosta tuj, etu či idna ud náj stárite kašti ud Bréšća, stárata, bivšnata obštinata i blá „pumognata” da se sruš...

     S mlogje saldz i  biz hurti...ali, sas slédnite hurti:

     Aku ištiši da uništiši idna nácija, tugáz:

     Usmuteij-ja, isturšiji škulata, nauka, kulturata, zdrávtu, zaruviji nadeždete, rabotite détu gji pučitva, napravija da zabrávi dnéšnotu i menatotu,  da si izgubi nedeždete  u badeštotu, uzajamija, ustavija da gladuva, izguriji sata ruba, máterjalna i duševna rana i, náj glávnu, nitu kutreščetu ud na kraka da ni si butniši za razvidelenijtu na horata. Napravi sámu málku ud satu tije i za sapćásaš či i s mlogu po lésnu da vládaš idna takvaze nácja.

...

CCCXXXVII. BARDÁRSKI GERÁN & BRÉŠĆA

   Mlogu bi imáli da pišimi za teze dvete sela, ama za ustávimi tuj za drugj pać. Dnés za probam da si nanesémi na pámeć za menatotu, po jásnu za svazćéte medgju teze dvete sela na banátsćite balgare palćene. I kaći drugjáče da si nanesém na pámeć po dubre..??? 

  Odguvora na tuje pitánče i dušal na idnaš sas idin álbum ud svetičta, ni taj stár, ama mlogu vredini, détu vu dekam da gu preglademi... i, za kako da ni, aku se puznájti da mu javit prez komentarjii.    Razbire-se či se nadevam da imati vazmožnust da stégnit du toze blog, tojest da imati dustap du svetovnata mreža, interneta.

  Na duviždenji !