CXLIX. 3 MÁRTA 2015- NÁCJONALNIJA DENJ NA BALGÁRJA

Redum u toze svet, pu détu žuvejat balgare, nácjonálnija denj na Republika Balgarija – 3 márt –i bili udbelezani s gordust u sarcáta, mlogu gustene i s puznátija balgarsći duh.

     Idna delegácija sastávna ud méne – Péri RÁDULOV – predsedátel na Balgarskotu Družstvu ud Banát – Rumanija Filiála Bréšća, Máry RÁDULOV – rakovoditelj na Ánsámbal BREST, Gjurka Kálápiš– clen na komiteta na Balgarskotu Družstvu ud Banát – Rumanija Filiála Bréšća i Kláudiu Kálápiš pu pukánata na négvata eksčelenca Početnija Konsul na Republika Balgárija u Timišvár i birov na náj gulemotu banátsku balgarsku palćensku selu ud Banáta- Stár Bišnov Gjusi NÁKOV i zala del na toze mlogu hubanći uredéni prázničini denj.

     Na kasu za vu predstáva prográma na toze véčar hubanći uredéni.

    

     Sled ofičiálnotu utvárenji na prográma ud Početnija Konsul na Balgárija u Timišvár i birova na Stár Bišnov Gjusi NÁKOV  sa se ispeli trite himna: na Balgárija – kača praznikuvana daržáva, na Rumanija – kača daržáva gázda i daržávata u kujatu žuvejmi i nija banátsćite balgare palćene i na Europejsćija Sajuz ud kojtu i dvete daržávi, Balgáija i Rumanija sa clenve i se ij prečalu na vlášći i na palćensći idin máterial za toze denj – máteriál sastávini ud prof. Peri TOPČOV.

     I slédvali pozdrava na guspudárete: Zoltán Márossy (subprefect na okrada Timiš), guspudáre  Konstántin Vásile zamestnić predsedátel na Okradnija Savet Timiš, tejnite eksčelence Početni Konsule na Peru, Moldova i Spánija i na mlogija drugija pučitvani gustene.

     Guspudin parok Ján VÁSILČIN i ubádili nekolkus hurti za stéganjétu na palćenete u Banáta i posle i slédvali idin mlogu hubanći artističini program predstávini ud dicáta ud Ánsámbal Palućenka.

     I slédvalu predstávenjétu na knigata “Razgánejti, gladejti i četeti na palćensći” i na Družstvutu za upázvanjétu na banátsćite balgarsći hurti, dužstvu détu i imálu inicijátivata za izdávanjétu na taze kniga. Zajstu sa bli puzváni sate palćene da se dubližati du tuje družstvu za taj da se upázati i da se naprávati puznáti štuti po mlogja hurti, détu dnés za žálust sa krénali da se izgubeti, out mlogijaud námu, osubitu ud mládite ni gji puznávati.

     Sled zatvarenjétu na prográma sate puzvánite sa zal del na idna rečepcija na kujatu i mogalu da si purdumami i da se vidimi prebráni naoklu idna mlogu bugáta tapréza.

BOG DA UPÁZI I UBRÁNI BALGÁRIJA I BALGARETE !

CXLVIII . BÁBA MÁRTA 2015

 Ni sámu dicata, negu sincata, stári ali mládi čekan s rádust prulećta. Sinca se rádvami na guraštotu vreme, ama sekać po jáku na mlogu hubanćite i meriševite cvećalčeta. Za tuj smi se prebráli u gumnutu na Balgarskata kašta, smi zapalili idini oganj za taj da ugrejmi Bába Márta i da se rádvami na mladusta i na prulećta.

S rádus, beganj, tičemi, vesilj i vikanj s preskáčenjtu na ogane sa se napalnali ulcite ud Bréšća.

CXLVII. 28 FEBRUÁR

Vájda sti sapćásali či ud idno vreme piša za pu neku denj, détu za mene i mojta familja i mlogu glávini.Taze gudina išta da pudbeleža sate glávnite deni za mojta familja.

     Sami krénali s 26 jánuar slédva dnés, 28 február i za sledvati i drugja.

     Na toze denj u 1970-ta gudina sam se rudili i se razbire či smi praznikuvali s mojta  familja- Ánsámbal Brest. Si na toze denj smi praznikuvali i Gábriela Slávin, clen na Ánsámbal Brest i smi ugrejali “Bába Márta”.

     Sami pregladeli istorijata na toze denj i mi ij ustánali u pámeć prekasnivanjétu na pontifikáta na Sveti Bašta Pápa Benedict XVI-tija i taj… s idno uko se smejimi  i s idno revémi.

CXLVI. ÁNSÁMBAL BREST NA PRUČUTIJA FESTIVÁL “LADA CU ZESTRE”

     U nedele 22 február, taze 2015-ta gudina i počnali taze gudišnotu nadprevárvanji megju seláta i varušete ud okrada Timiš.

    Smi se sretli u várusa Gatája i sekuj i dušali s náj hubankotu jádenj, igri, pesmi i običáje na negvotu sélu ali várušče

     Bréšća se ij predstávla sas slednite :jasći-  šunka (svinska) - Péri RÁDULOV, bumbone- Máry RÁDULOV, kulák s mák i sirenj- Katarinka SLÁVIN, tulijčita- Ánka Pejov, s novi- naprávna ud Máry RÁDULOV ama i véta  stára ruba upázna ud familjata RÁDULOV, s pesmata ”Prespate duma tám ima” izpena ud Gábriela Slávin, s izlozbi ud stári mulitveni knigj, stári svetičita, stári lejve/nosce, izlojba ud šulci zemevi satu tuje  predstávni ud familjata RÁDULOV i razbirese s igri- zágjnu i baška mončitata i mumičtata izigráni izvanrednu hubanći ud dicáta ud Ánsámbal Brest pud upatvanjetu na Péri i Máry RÁDULOV.

     Mlogu i blo fálnu jádenjétu na brešćánete i tejnata sláč ama i hubankata nusija, pesma i igra i razbirese či smi se kálifikirali  da si predstavimi izlozbite, jádenitu, igrite i pesmnite i na dálja u toze Festivál.

CXLV. MEŽDUNARODNIJA DENJ MA MÁJĆINIJA JAZIĆI U IVÁNOVO SARBIJA

      U sabuta, 21 február pu idna delegácija ud  Filjálite Stár Bišnov i Bréšća na Balgarskotu Druzstvu ud Banát – Rumanija sa bli pukánati i sa zal del na “MEŽDUNARODNIJA DENJ NA MÁJĆENSĆIJA JAZIĆI” uredéni u Kulturnata Kašta ud Ivánovo, Sarbija.

     Organizátorete sa slednite: IN MEDIAS RES, Kulturnata kašta Žárko Zreniánin ud Ivánovo pudaržáni ud Škulata Mošá Pijáde, Druzstvutu na banátsćite balgare “Ivánovo – Banát”, Ánsámbal Bonáz Šándor i Obstinata, sate razbire-se ud Ivánovo.

      Napraći kulturnija prográm smi pregladeli uredénata izložba ud stári svetičta “IVANOVO PREZ VREMETO”. Taze izložba i blá uredéna s prelegata na 147 gudini ud nasilvanjétu na banátsćite balgare  palćene i 132 gudini ud nasélvanjetu na madzerete u Ivánovo.

CXLIV. PREJAMETI NÁŠTE UŽÁLVANJI !

     Sas žálust u sarcáta si ubráštemi sas saldz palnite mu oči kantu  nebeto i se molimi…

     Se molimi za dušite na guspudare Žigalov Jozu i négvata drugárca Marioará détu sa mu napusnali i sa premenali  u nebesćija žuvoti.

     Clen na komiteta na filjálata Bréšća na Balgarskotu Druzstvu ud Banát – Rumanija, mlogu áctivini i usarcéni, toj i negvata drugarća Marioára sa pumagali na sate prujávi na filjálata i ud idnaši ninadéznu i nirazbránu ud námu horata, Guspudini Bog gj ij prebráli… i dváma na idnaši…i ij ustávili gulema buleva na dićáta, rudbinata i puznátite …

USTÁNVATI ZA DOVEKA ZABELEZANI U NÁŠTE SARCA I U ISTORJATA NA BALGARSKOTU DRUZSTVU UD BANAT FILJÁLATA BRÉŠĆA.

CXLII. BURBORENJ 2015

     

 Pu običája, i taze 2015-ta gudina nismi zabrávli da se preberémi u nášta gulema familja – Balgarskotu Druzstvu ud Banát – Rumanija,  u tornić 17 február večera, napreći Čista Sreda za da “burborimi”.

     Sracáta sa mu se napalnali s rádusti izvireni ud mladusta na dičetata détu sa se prebráli nolklu  palnite tapézi. Vesiljtu I karelu du kasnu s vecere snej I mlogu bratska mila.

CXXXVIII. GUSTENIN U GULEMATA FAMILJA NA BANÁTSĆITE BALGARE PALĆENE

   I vremeto na gustenstvu, zimnu vreme, vreme za činenj na páurete.

   Vremetáta se umenevati i na idnaš s umenuvanjétu na vremeto se umeneva i náša kátadenšnija žuvoti.

   Neku pać, banátsćite balgare palćene sa se puzvevali ali vikali kaćétu se duma vaz brešćánete i kaćétu za piša i áz ud siga natáta/ nadálja s váštu dupusnénj - gustene u tuje zimsku vreme- ud pundelnić du čtvartak. Pánta i dnés hubanćite deni prežuveni preku gustenstvutu.

     Mila, mir, razbirenj i vesélji i kraluvalu preku teze deni.

     Mlogu prikazći i igri naučini ud po stárite mi dvádeti i siga na pámeć.

-         Di ij tuj, di ij tuj…?  Idin pitélj, idna kukoška, dve pitleta i idna járca ?

     Homa smi se mislili u kuja familja ima: idin pitélj- idin čeleći/ maž/ baštá, idna kukoška- idna májća/ žina, dve pitleta – dve dicá mončita vésel i nimirni kača pitletata, i idna járca – idno mumiče/desteriče/ muma?

     No s teze hubanći igri smi prežuveli gustenstvutu i ne mu trebali nitu kompjuter, nitu internet i nitu televizor ali tábleta.

     Smi igráli “kula” sas zrančeta kukuruz ali bob i mlogja drugja igri.

     Mlogja ud banátsćite balgarsći palcensći familj sa zapázli toze običáj. Na još mlogja ud tej biz “kulá” s zrančeta kukuruz i bob i bizi pručutite pitánčita: Di ij tuj, di ij tuj…? 

     Za žálust némanjétu i sekudenšnata rabota sa naprávli za pu nedgj da se vika gustene sámu pu idini denj.

     I tuj i dubre, udštuti nikak…

     Vájda se čuditi na imetu na toze post ?

-         Áz gustenini ?!?! Ud di pa du di ???

-         Odguvora i slédnija:

     Taje smi krašteli idini projekt na  idna nova i za dalgju vreme izdádna emisja pu televizjata, ali pu svetovnata mreža – interneta. Ekipata – gustene za idini denj u neku familja prezami delve ud kátadenšnija žuvoti na familjata, se razpuznáj s clenvete  na familjata i s tejna rod.

     S tazi prelega ustánati zapisani, ba pu idna šalna, prikazka, neku recipt ud točnu ali drugu jasći  ali neku po puznata ali ni puznáta dugadjája ud starnji. Ustáni zapisanu, zaistu, trudbata za upázvanjétu na jazika, verata, tradicjite i rubata na seku familja puhodna.

     No du na sétne interesnu i či sincata za možimi da puznájmi taze familja s tejnata istorja i sas satu détu i ima ta spečifičnu i idinstvenu détu vaz druga familja ni se namerva.

     Ama za tuj, za da krénimi na pać, da krénimi da prezememi i da izdávami taze emisja ..treba mlogu neštu…udvani nášta rabota détu sekaći nikade nismi ja računali.

     Taj či za da ni bavemi tolkuse durdi preprávimi lejve za kámera i za drugja raboti za krénimi da pismenu i sas svetičta da prezememi i napišimi na bloga  teze sreštenjeta s nášte milni banátsći balgare palćene, da gj raspuznájmi i da naučimi ud sekuja pu neštu.

Taj či… U IME BOŽJI !

   Némami idini tipár s kuja familj za krénimi ali za svaršim…. na red, s unezi kujati za  gj iznamerimi i za mu prejamati ali za mu pukánati, za si karemi rabotata, nadevami se či mlogu glávna za zapisvanjetu na štu po mlogja raboti détu dnés sa u opasnust da se izgubati.

TAJ, DA MU BOG PUMOGNI !

CXXXVII. 26 JÁNUÁR

      Za hubanćite  deni ud preku gudinata sinca si nanásemi napámeć s rádust. Seku čeleć ima u négva žuvoti takvize milni deni détu praznikuva milni dugadjáj ud négva žuvot, vájda parvotu prečistinji, krizmánjitu, ženidbata, ráždenjitu na dicáta i mlogja drugja.

   Za nášta familja i rádusini toze denj, out  u 1993-ta gudina, smi bli nadaréni ud Milustivija Nebésći Bašta s parvija rudéni sin, Gjuka Álex RÁDULOV.

   Da te Bog žuvej na mlogu véseli, zdravi, blažéni i s milusti palni gudini !

Out se bubližva Faršángjitu, sami izbráli tuje svetiče…

Nadálja  da vidimi, prečetémi zágjnu… dene 26 jánuár u istorijata.

• Международен ден на митниците и митническия служител;
• 2013g. Miloš Zemán dustiga predsedátel na Čehja;
• 2010 г.:
• Учредена е Асоциацията на българските железопътни превозвачи (АБЖП). Това е организация с идеална цел, обединяваща 7 фирми железопътни превозвачи, които през 2013 г. съвкупно извършват над 45% от товарните железопътни превози и 50% от обема на извършената работа в България;
• 2006g. Letonja  rátifikira dogovora za prejemvanjetu na Balgárja i Rumanija, u vremeto na predsedátelstvotu na italjánskotu právitelstvu;
• 2005 г. Кипър депозира ратифицираният от страната договор за присъединяване на България и Румъния към ЕС по време на председателството на италианското правителство;
• 1996 g. I bili usnuváni Komiteta za upázvanjétu na pávcite na balgarete ud čuzbina;
• 1995 г.

Новото правителство на министър-председателя Жан Виденов е гласувано от XXXVII Народно Събрание.

На 22 септември 1995 г. СДС внася първият вот на недоверие срещу кабинета на Жан Виденов. Вотът е отхвърлен.

На 10 януари 1996 г. Народното събрание отхвърля вот на недоверие към правителството на Жан Виденов, предложен от СДС заради зърнената криза.

На 13 юни 1996 г. СДС иска нов вот на недоверие, заради икономическата политика, на правителството. Вотът е отхвърлен от XXXVII Народно Събрание със 135 гласа.

На 4 ноември 1996 г. деветнадесет членове от ръководството на БСП (депутати и членове на Висшия съвет) отправят открито писмо с искане за оставка на Жан Виденов като министър-председател. На 12 ноември 1996 г. на заседание на ръководството на БСП и на парламентарната й група Жан Виденов получава вот на доверие до извънредния конгрес на БСП. На 28 декември 1996 г. на извънредно заседание XXXVII Народно Събрание гласува оставката на правителството на Жан Виденов;

o       1991 g. Premeneva toze sveti balgarsci pisatelj  Ljubomir Dojčev  - Любомир Дойчев avtor na vise ud 70 knigi, mlogje ud tej za dica;

o       1945 г. Отец Павел Джиджов е ръкоположен за свещеник от латинския обред в Пловдив. Изпратен е за свещеник във Варна, където следва икономика и социални науки.

     Отец Павел Джиджов е роден в Пловдив на 19 юли 1919 г. През 1926 г. става ученик в началното училище на успенците “Св. Андрей”, Пловдив. От 1931 г. до 1938 г. учи в Пловдивския колеж “Свети Августин”.

     През 1938 г. става послушник-успенец в Нозероа – Франция и приема името Павел, с което е познат. Следва философия и теология в гр. Лормоа край Париж до 1942 г. Същата година дава обет при Успенците. Завръща се в България заради заболяване. Арестуван е от комунистическата милиция. Екзекутиран е заедно с отец Й. Шишков, отец К. Вичев и епископ Евгени Босилков. При идването си в България папа Йоан Павел II го обявява за блажен (2002 г.).

                   … i razbire- se mlogja drugja, vájda i s mlogu po glávni ud sate teze, no áz ništa se utegami tolkuse či némani tolkuse mestu, kača gulemata svetovna mreža – interneta.

CXXXVI. TRI KRÁLE

TRI KRÁLE. Gášpar, Melkijor, Báltázar

Blágusova na kaštite

     Sled Tri Krále Čarkvata mu nosi u nášte dumá Božija bláguslov. Taj, kaćétu Trite Kraljé sa puhodli Svetata familija i sa si zanéli tejnite pudáraci i sa gji turli napreć Isusčitu, taj flezi i misnika u familijata i dunesé naj- gulemija pudárak – Božjia bláguslov.

    Tozi bláguslov počni ubiknuvénu na praznika na Tri Krále i tráj du 25 márt, du Navišténjétu na Blažénata Divica Marija. S tozi bláguslov Čarkvata išti de ubráni vernicite ud različni nakáze, bolesti i nisréći.

RIMSĆI KATULIČÁNSĆI KALINDÁR 2014 gudina

 U Bréšća, guspudin parok KALÁPIŠ Máći i blagusluvil Balgarskata kašta

 Svetičta: Máry RÁDULOV

CXXXV. DUPUSNET-MI DA NI VERVAMI !

Napreći da kréniti da četéti, treba da znájti či :

“Nija ni flezvami u tezi  više ud  pet hilijadi !”

До 2115 г. ще изчезнат повече от 5 хил. езика

Американски учени са изчислили, че към 2115 г. от близо шестте хиляди езика, на които се говори на Земята, повече от 5000 ще изчезнат, пише в. "Уолстрийт джърнъл". Това според учените е обусловено от обективни обстоятелства: малките езикови групи са под въздействието на големите общности и с времето приемат тяхната култура, а също и езика.

Но някои неголеми, но напреднали общества като японското запазват езика си.

Изследователите смятат, че подобни процеси са ставали през цялата история на човечеството. А сега като катализатор действат набиращите скорост процеси на глобализацията.

Експертът Джон Макхортър отбелязва, че се очаква да останат по-малко езици, но по-прости модели на орална комуникация на всеки континент.

Според него, въпреки че мандарин е най-разпространеният по брой говорещи език в света (Китай, Сингапур, Тайван, Индонезия), английският ще остане на върха.Макхортър преподава лингвистика, американски науки, философия и музика в Columbia University.

http://www.infobulgaria

     Pu kačétu sti mogali da prečetéti, za žálust pu neku pać i da viditi, da`j prežuvejti,  horata sa krémali da haznuvati, véć ud sigášnotu vreme, sámu nekolkus jazic.

     Se hurtuva tuke za sto gudini, ama, se pitam áz: Aku nášte prededve sa si upázli jazika 275 gudini, u čuzbina, sami, nija  tejnite dicá i unic, s kolku smi po dolni, ali po slábuverni i po léku da se prevárimi i da ni izdaržimi sto gudini?

     Bij štel, da se sretimi u 2115-ta gudina i da si purdumami na náša milini banátsći balgarsći palćensći jazići… no aku ništa stégma, nideti da báveti i da me čekati, moj da kréniti i biz méne…vu ucigurevami či ništa se rasarda, na opaku, ud sve sarcu za se rádvami!

     Aku sekuj ud námu štoguder málku bi imáli uvervanj u négvite dicá či sa hétri i kadarni da naučatii drugja jazici i da sapćása či ni treba da se hurtuva ud manenu s ditetu na vlášći  ali drugji jazici, za da nauči, tugáz cigurnu za se sretimi u 2115-ta gudina.

     No, hajdati da ij pukážimi či ni imati za právu, ali či… nija  banátsćite balgare palćene ni flezvami u tezi  više ud  pet hilijadi jazici détu za se izgubati !

CXXXIV. KRASTOSANI HURTI

    

						1	B
2							A
						3	L
				4			G
						5	A
	6						R
						7	S
				8			K
						9	A
							♥
			10				P
						11	A
12							L
						13	Ć
							E	14
						15	N
		16					S
						17	K
		18					A
							♥
						19	M
			20				I
						21	S
			22				E
						23	L
	24						J

1.      Náj manenotu i náj čistotu  banátsku – balgarsku palćensku selče ud vlášćija Banát.

2.      Se právi na “ubivanjI”

3.      Tájkvata sistra

4.      Nebésćija Storitelj, Náša Bašta

5.      Moja stražánini

6.      Pomušt na uščere

7.      Ud idna májća

8.      Niji časnov

9.      Osmija mesec

10. I nužin kátadenj

11. Žensku ime

12. I bili vaz neguku

13. I usestesi s jazika

14. Dvanájs na Setnata Vičére

15. Užénata za sina`mi

16. Mu treba za da izdarže u badeštu

17. I rukuvali skoru

18. Sinca ja trasimi

19. Milna i idinstvena

20. Verva či ima vrednust

21. Mu grej sincata

22. “Maneni” čeleć

23. Guraštija sezon preku gudinata

24. Izvire ud pamećta

1.Bréšća; 2.Kalbasa; 3.Lilka; 4.Bog; 5.Ángjel; 6. Bujtár; 7. Sistra; 8. Luk; 9.Áugust; 10.Hlep; 11.Ánka; 12. Puhodil; 13.Ćiselu; 14.Apostole; 15. Nevesta; 16.Kores; 17.Katána; 18.Sréća; 19.Májća; 20. Ceni; 21.Slanc; 22.Dite; 23.Lete; 24. Miselj.